Dokumentovanje

Dokumentovanje i pamćenje

Vizija

U regionu podložnom političkim manipulacijama zbivanjima u prošlosti, dokumentacija koju uz velike napore sakuplja FHP, zasnovana na izjavama i ispovestima svedoka i žrtava, usmenoj istoriji, primarnim dokumentima, sudskoj dokumentaciji i ostalim relevantnim i pouzdanim materijalima o ratnim zločinima, značajno doprinosi formiranju istorijskog pamćenja o oružanim sukobima u bivšoj Jugoslaviji. Istraživanje i zaštita dokumenata o ratnim zločinima i povredama ljudskih prava počinjenim tokom oružanih sukoba na teritoriji bivše Jugoslavije jeste prvi značajan korak u pravcu onemogućavanja političkog revizionizma.

Aktivnosti

Programska jedinica Dokumentovanje i pamćenje uključuje istragu, sakupljanje, formiranje i zaštitu dokumentacije o počinjenim ratnim zločinima. Okosnica ove programske jedinice ali i organizacije u celini je Baza podataka o ratnim zločinima. Istragu o ratnim zločinima FHP obavlja uzimanjem izjava od svedoka i žrtava, intervjuisanjem žrtava i svedoka primenom metoda usmene istorije, kao i prikupljanjem dokumenata od MKTJ i sa suđenja za ratne zločine pred nacionalnim sudovima.

Dosadašnji rezultati

7,000 svedoka je dalo izjave FHP
33,000 strana transkripata suđenja pred MKTJ, na B/H/S jezicima, uključujući kompletno suđenje Slobodanu Miloševiću
7,000 registrovanih žrtava – ubijeni i nestali u oružanim sukobima na Kosovu i neposredno posle sukoba
35,000 dokaza i propratnih dokumenata u elektronskoj formi preneto je iz MKTJ u FHP
3,500 dana suđenja pred MKTJ sačuvanih na DVD
6,000 arhiviranih dokumenata
1,500 arhiviranih fotografija
5,512 unosa u bazu podataka

Dodatne izvore predstavljaju medijski arhivi, međunarodne organizacije poput Međunarodne komisije za nestala lica, kao i razne domaće i međunarodne nevladine organizacije za zaštitu ljudskih prava. Rezultat sistematske istrage koju sprovodi FHP biće formiranje sveobuhvatnog zapisa o ubijenim i nestalim državljanima Srbije i Crne Gore u oružanim sukobima u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu. FHP ove informacije deli sa svojm regionalnim partnerima – Istraživačko-dokumentacionim centrom iz BiH i centrom Documenta iz Hrvatske – koje rade na formiranju evidencije ubijenih i nestalih građana u njihovim državama i razvijanju kompatibilnih baza podataka. Ovakve baze podataka pružaju mogućnost dobijanja detaljnih izveštaja koji povezuju počinioce, žrtve, mesta na kojima se zločin dogodio i kategorije povreda međunarodnog humanitarnog prava.

FHP arhivira dokumenta koje je sam proizveo, kopije dokumenata dobijenih od MKTJ i domaćih sudova, kao i dokumenta iz drugih izvora. To su izjave svedoka, usmene istorije, fotografije, izveštaji o kršenju ljudskih prava, izveštaji forenzičara o ekshumacijama, video, DVD i audio zapisi.

FHP je jedina organizacija koja pravi transkripte sa suđenja pred MKTJ na B/H/S jezicima. Do sada su sačinjeni transkripti sa suđenja Slobodanu Miloševiću i Mitru Vasiljeviću.

Budućnost

Istraživačka aktivnost: FHP će organizovati istragu o ratnim zločinima po ugledu na kampanju ‘’Lovci na naciste’’, koju više decenija vodi Simon Wiesenthal centar. Istražitelji FHP će biti fokusiarni na otkrivanje osoba za koje ima ozbiljnih indicija da su počinili ili naredili ratni zločin. Na svom portalu na Inetrnetu objavljivaće iskaze svedoka, izrečene u suđenjima pred MKTJ i domaćim sudovima, kao i svedočenja data FHP-u, koji doprinose identitifikaciji i lociranju osumnjičenih osoba.

Zaštita dokumentacije: FHP će digitalizovati svoju video arhivu i štampanu dokumentaciju. Planira da 600 video kaseta prebaci u DVD format i skenira preko 30.000 strana štampane dokumentacije.

Razvoj Baze podataka o ratnim zločinima: FHP želi da proširi postojeću bazu podataka o ratnim zločinima uključivanjem oko 20,000 podataka o ubijenim i nestalim građanima Srbije, Crne Gore i Kosova tokom oružanih sukoba na teritoriji bivše Jugoslavije, kao i stotine hiljada dokumenata MKTJ. U bazi će se nalaziti i podaci koje poseduje i prikupi FHP u svojim istragama, kao i dokumenta koja dobije od državnih agencija, međunarodnih i domaćih organizacija za ljudska prava, Arhiva Otvorenog društva [OSA] i drugih izvora.