Filter by Categories
Arhiva FHP
Blog
Dajte potpis
Dokumentovanje
Dokumentovanje i pamcenje
Donatori -old
Drugi o nama
FHP Youtube
Godišnji izveštaj
Informisanje
Aktuelno o tranzicionoj pravdi
Biblioteka
Bilten kroz PRISTUPANJE ka PRAVDI
Izveštaji
Konferencije
Magazin o tranzicionoj pravdi
Saopštenja
Vesti
Video dokumenti
Video produkcija FHP
Izveštaji o tranzicionoj pravdi
Izveštaji revizora
Kalendar
Koalicija za REKOM
Kontakt
Krivična pravda
Dosijei
Krivične prijave
Povezani postupci
Suđenja za ratne zločine
Suđenja pred MKSJ i u drugim post-jugoslovenskim zemljama
Bosna i Hercegovina
Crna Gora
Hrvatska
Pred internacionalizovanim sudovima na Kosovu
Suđenja za ratne zločine u Srbiji
Analize
Pojedinačni predmeti
Transkripti suđenja pred MKSJ
Vetting
Zona (ne)odgovornosti
Linkovi
Ljudski gubici
Baza podataka
Kosovska knjiga pamćenja
Ljudski gubici Makedonije
Ljudski gubici na Kosovu
Ljudski gubici Srbije i Crne Gore tokom NATO bombardovanja
Ljudski gubici Srbije i Crne Gore u ratovima u Sloveniji, Hrvatskoj i BiH
Stradali građani Hrvatske, srpske nacionalnosti, u oružanim sukobima u Hrvatskoj
Nagrade
Obrazovanje
Nacionalna škola tranzicione pravde
Regionalna škola tranzicione pravde
Podcast
Pravda
Pravda i reforma institucija
Pretražite Bazu ljudskih gubitaka Srbije i Crne Gore u periodu 1991-1995.
Proces REKOM
Publikacije
Radna mesta
Reparacije
Materijalne reparacije
Simboličke reparacije
Sećanje
Stručna praksa
Transkripti
Uncategorized
Upravni odbor FHP-a
Video produkcija

“1.200 godina za ratne zločince”

Beograd — Tokom 10 godina rada srpskog Tužilaštva za ratne zločine, koje danas obeležava godišnjicu, na ukupno 1.200 godina zatvora osuđeno je 106 okrivljenih.

Pokrenuti su postupci protiv 407 lica, optužnice su podignute protiv 161 okrivljenog koji se terete za ubistvo preko 3.000 žrtava, navodi se u podacima Tužilaštva dostavljenim Tanjugu.

Inače, isti broj optužnica podinut je i u Haškom tužilaštvu.

Po optužnim aktima Tužilaštva za ratne zločine pravnosnažne presude izrečene su u 36 predmeta, prvostepene u šest, a u toku je suđenje u 11 predmeta.

Potpisano je 11 Sporazuma o priznanju krvičnog dela, 10 sa okrivljenima da su bili jataci haškim beguncima i jedan za krivično delo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.

Najpoznatiji slučajevi koje je pokrenulo to tužilaštvo od 2003. su Ovčara, Chuška, Gnjilanska grupa, Zvornik – više postupaka, Bijeljina, a suđeno je optuženim pripadnicima paravojne formacije Škorpioni, zatim optuženima za zločine u Tenji, Bačkom Petrovcu, Sanskom Mostu…

Desetogodišnji rad ovog tužilaštva pratilo je i dosta pritisaka, što javnog mnjenja, političara, ali i nezadovoljnih optuženih.

Tužioci su u više navrata bili izloženi pretnjama, što verbalnim što fizičkim, ali je doslednost u radu i utvrđivanju istine presudila, održala i ojačala ovo tužilaštvo.

Rad tužilaštva obeležila je i bogata regionalna saradnja u istrazi ratnih zločina koja je rezultirala zaključenjem niza sporazuma o saradnji.

Sporazum o saradnji u progonu učinilaca krivičnih dela ratnih zločina, zločina protiv čovečnosti i genocida između srpskog Tužilaštva za ratne zločine i Državnog odvjetništva Hrvatske potpisan je 2006. godine, a po njemu su razmenjene informacije i dokazi u 120 predmeta.

Na osnovu Protokola sa Glavnim tuilaštvom BiH potpisanog 31. januara ove godine u Briselu, razmenjene su informacije i dokazi u 28 predmeta, sa Vrhovnim državnim tužilaštvom Crne Gore u devet predmeta, a sa Tužilaštvom Euleksa u 55 predmeta ratnih zločina.

U Tužilaštvu za ratne zločine posebno ukazuju na činjenicu da je u godišnjem izveštaju Evropske komisije o napretku Srbije u 2012. godini, potpisivanje Protokola sa Tužilaštvom BiH ocenjeno je kao ključni pomak u saradnji u regionu, pre svega između BiH i Srbije.

Na osnovu Sporazuma koji su 2006. godine zaključili srpski tužilac Vladimir Vukčević i tadašnja glavna tužiteljka Haškog tužilaštva Karla del Ponte formirani su predmeti na osnovu dokaznog materijala koji je u Beograd stigao iz Haga.

Zajednički projekat EU-MKTJ “Nacionalni tužioci u poseti” u okviru kog predstavnici srpskog Tužilaštva borave u Tužilaštvu Tribunala u svojstvu oficira za vezu od 2009. godine, omogućio je da neposredno, sa kolegama iz regiona, tužilački pomoćnici pretražuju baze podataka i pripremaju dokazne materijale u već postojećim predmetima i u predmetima u kojima se očekuje da će biti postupano u narednom periodu.

Evropska komisija je u svom izveštaju takođe ocenila da je ostvarena puna saradnja Srbije sa Haškim tribunalom i u tom smislu, da su intenzivirani napori u istrazi lica koja su bila u mreži pomagača.

Akcioni tim za lociranje, hapšenje i transfer haških optuženika kojim je koordinirao tužilac Vladimir Vukčević je od jula 2006. godine do maja 2011. uspešno okončao akciju lociranja, hapšenja i transfera svih preostalih (šest od ukupno 46) optuženih pred Haškim tribunalom.

Tužilaštvo se posebno osvrće na dvogodišnju primenu novog Zakonika o krivičnom postupku kojim je uvodena tužilačka istraga za krivična dela organizovanog kriminala i ratnog zločina 15. januara 2012. godine.

Tužilaštvo za ratne zločine je od početka primene novog ZKP-a pokrenulo istragu za 73 lica u 14 predmeta, podignute su optužnice protiv 17 lica u 14 predmeta; prvostepene presude donesene su u pet predmeta, od kojih je 17 osuđujućih i jedna uslovna kazna.

Zamenici Tužioca za ratne zločine pohađali su obuke o primeni novog Zakonika o krivičnom postupku na Pravosudnoj akademiji u Beogradu koju su organizovali OEBS i ambasada SAD u Beogradu. Većina zamenika tužioca sada kao predavači prenose svoja iskustva kolegama u tužilaštvima Srbije.

Tagovi:

Podržali:

Pogledajte još...

Koristimo kolačiće radi prižanja boljeg korisničkog iskustva i funkcionisanja ove prezentacije u skladu sa Politikom privatnosti i Uslovima korišćenja.
This site is registered on wpml.org as a development site. Switch to a production site key to remove this banner.