Filter by Categories
Arhiva FHP
Blog
Dajte potpis
Dokumentovanje
Dokumentovanje i pamcenje
Donatori -old
Drugi o nama
FHP Youtube
Godišnji izveštaj
Informisanje
Aktuelno o tranzicionoj pravdi
Biblioteka
Bilten kroz PRISTUPANJE ka PRAVDI
Izveštaji
Konferencije
Magazin o tranzicionoj pravdi
Saopštenja
Vesti
Video dokumenti
Video produkcija FHP
Izveštaji o tranzicionoj pravdi
Izveštaji revizora
Kalendar
Koalicija za REKOM
Kontakt
Krivična pravda
Dosijei
Krivične prijave
Povezani postupci
Suđenja za ratne zločine
Suđenja pred MKSJ i u drugim post-jugoslovenskim zemljama
Bosna i Hercegovina
Crna Gora
Hrvatska
Pred internacionalizovanim sudovima na Kosovu
Suđenja za ratne zločine u Srbiji
Analize
Pojedinačni predmeti
Transkripti suđenja pred MKSJ
Vetting
Zona (ne)odgovornosti
Linkovi
Ljudski gubici
Baza podataka
Kosovska knjiga pamćenja
Ljudski gubici Makedonije
Ljudski gubici na Kosovu
Ljudski gubici Srbije i Crne Gore tokom NATO bombardovanja
Ljudski gubici Srbije i Crne Gore u ratovima u Sloveniji, Hrvatskoj i BiH
Stradali građani Hrvatske, srpske nacionalnosti, u oružanim sukobima u Hrvatskoj
Nagrade
Obrazovanje
Nacionalna škola tranzicione pravde
Regionalna škola tranzicione pravde
Podcast
Pravda
Pravda i reforma institucija
Pretražite Bazu ljudskih gubitaka Srbije i Crne Gore u periodu 1991-1995.
Proces REKOM
Publikacije
Radna mesta
Reparacije
Materijalne reparacije
Simboličke reparacije
Sećanje
Stručna praksa
Transkripti
Uncategorized
Upravni odbor FHP-a
Video produkcija

Dan: Sudbina 17.000 nestalih još nepoznata

Izvor: Dan

Regionalna komisija za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava (REKOM) mogla bi da pomogne u rješavanju sudbine oko 17.000 nestalih, kao i otvaranju dosijea o tajnim masovnim grobnicama na prostorima republika bivše Jugoslavije, koje su bile zahvaćene ratnim sukobima. To je ocijenjeno na jučerašnjim konsultacijama u Podgorici sa crnogorskim civilnim društvom o inicijativi da se osnuje ta komisija. Konsultacije su organizovali Koalicija za REKOM i Akcija za ljudska prava.

Kako je poručeno sa skupa, preporuke sa konsultacija do kraja naredne godine trebalo bi da budu upućene vladama u regionu sa zahtjevom za osnivanje REKOM-a, kao i Evropskoj Uniji i Ujedinjenim nacijama. Cilj konsultacija je obezbjeđenje podrške najmanje milion građana u regionu za donošenje preporuka o osnivanju REKOM-a.
– Nadam se da će konsultacije rezultirati da ćemo imati milion potpisa i da će se nacionalni parlamenti obavezati da prihvate našu inicijativu o otvaranju parlamentarne rasprave i donesu odluku o osnivanju komisije. Mislimo da jedino regionalna komisija može da pomogne u rješavanju sudbine nestalih. Još ima skrivanja masovnih lokacija grobnica, još u institucijama nema spremnosti da se otvore sva dosijea u kojima se nalaze podaci o tajnim masovnim grobnicama. Ne postoji politička spremnost da se otvori rasprava šta je počinjeno u prošlosti – izjavila je na konsultacijama ispred Fonda za humanitarno pravo iz Beograda Nataša Kandić.
Prema njenim riječima, regionalna komisija bi mogla da obezbijedi veliki broj novih podataka i dokaza o ratnim zločinima na prostoru bivše Jugoslavije.
– Osnivanjem te komisije intenzivirali bismo rad svih tužilaštava u regiji. Na ovim prostorima vjekovima traju istorijske rasprave šta je ko uradio i šta su uzroci. Nikad nijesmo imali nijednu utvrđenu zajedničku činjenicu, što nam je neophodno nakon prošlosti, a zarad budućih generacija da im ostavimo informacije, koje će biti zasnovane na činjenicima i dostupne svima – poručila je Kandićeva.
Komisija, dodaje Kandićeva, neće se baviti utvrđivanjem uzroka , “niti ko je agresor, a ko žrtva”, već će, navodi ona, ostaviti činjenicama da govore i jasno pokažu šta se dešavalo.
Osnivanje regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima podržava 14 nevladinih organizacija iz Crne Gore. Konsultacije o osnivanju REKOM-a sa različitim grupama predstavnika civilnog društva od maja 2006. godine započele su regionalne partnerske organizacije Fond za humanitarno pravo iz Beograda, Dokumenta iz Zagreba i Istraživačko dokumentacioni centar iz Sarajeva.

Popis žrtava

Kandićeva je naveli da su ove godine na Kosovu započeli popis žrtava i da sada, u posljednoj fazi tog posla, treba da obezbijede podatke i za pripadnike policije i vojske, koji su stradali ili nestali u toj pokrajini.
– Nakon toga ćemo sačiniti poimenični popis državljana Srbije i Crne Gore koji su stradali ili nestali u oružanim sukobima na terotoriji Hrvatske i Bosne. Treba konačno jednom da kažemo da imamo poimenično broj žrtava i nikada više niko neće moći da manipuliše brojkama – tvrdi ona.
Ona je podsjetila da nakon Prvog i Drugog svjetskog rata na ovim prostorima nije bilo političke volje da se nađe poimenični popis žrtava.
– Ni danas ne znamo imenom i prezimenom žrtve tih ratova. Nikada nije bilo političara, koji su zagovarali da je to najvažnije, da se uradi u vrijeme njihove vladavine – istakla je ona.

Tagovi:

Podržali:

Pogledajte još...

Koristimo kolačiće radi prižanja boljeg korisničkog iskustva i funkcionisanja ove prezentacije u skladu sa Politikom privatnosti i Uslovima korišćenja.
This site is registered on wpml.org as a development site. Switch to a production site key to remove this banner.