Nevladina organizacija iz Sarajeva pokrenula je inicijativu za podizanje spomenika pravim herojima rata u BiH – ženama čiji su rad i požrtvovanost doprinjeli da grad preživi opsadu od 1992. do 1995. godine.
U udruženju Obrazovanje gradi BiH, koje je dalo prijedlog za izgradnju spomenika, kažu da grad nikada ne bi opstao za vrijeme opsade koja je trajala tri i po godine bez neumornog rada bezbroj nepoznatih žena.
“Radimo na spomeniku za žene Sarajeva. Spomenik koji treba da oda priznanje jer žene su spasile Sarajevo”, rekao je za BIRN predsjednik udruženja Jovan Divjak.
“Vojska je odbranila, zadržala je Trebević i Žuč, i branila, ali žene su spasile. Žene su gubile djecu pa ponovo rađale“, rekao je Divjak.
Jedna od takvih žena je i Sadeta Dervišević. Majka dvoje maloljetne djece i jedna od osnivačica dobrinjske ratne bolnice – kao medicinska sestra – dobila je prestižnu međunarodnu Florance Nightingale nagradu za pomoć ranjenim, bolesnim i nemoćnim u ratu.
U Bosni i Hercegovini, ipak, njen rad je skoro pa nepoznat, kao i uloga stotina hiljada žena koje su neumorno radile da održe porodice, bolnice i zajednice.
“Stvarno su majke, žene, dale doprinos, od pranja, vode, od hrane, izmišljale su hranu žene”, sjeća se Dervišević.
“Vjerujte ostavim dva maloljetna sina i odem na posao, jer sam jedan od osnivača ratne dobrinjske bolnice, i kada se desi granata, napad na Dobrinji, vjerujte sa strahom smo velikim čekali da dođu ti ranjenici, ti mrtvi donešeni jesu li naša djeca među njima, samo da ih prepoznamo po tenama“, priča ona.
Zilka Šiljak-Spahić, ekspertica za rodne studije, smatra da bosanskohercegovačko društvo ne odaje dovoljno priznanje hrabrosti i posvećenosti koje su žene prikazale tokom i nakon rata u projekatima izgradnje mira.
“Žene su ovdje imale ključnu ulogu u izgradnji mira”, rekla je Šiljak-Spahić za BIRN.
“Zbog uloga koje žene imaju u porodici i društvu više su usmjerene ka izgradnju odnosa među ljudima i zbog te uloge, njihove aktivnosti se nisu smatrale opasnim, pa im je nekada bilo jednostavnije da prelaze granice, a posebno granice koje su izrasle u umovima ljudi zatrovanim nacionalističkim idejama. Te žene su smatrale da jedino mogu sačuvati svoju dostojanstvo i ljudskost, ukoliko one budu pomogle drugima da sačuvaju svoju dostojanstvo i ljudskost“, rekla je ona.
Ratnom djelovanju žena biti odana počast ukoliko se usvoji ideja lokalne nevladine udruge da se u Sarajevu izgradi spomenik ženama u ratu.
