Filter by Categories
Arhiva FHP
Blog
Dajte potpis
Dokumentovanje
Dokumentovanje i pamcenje
Donatori -old
Drugi o nama
FHP Youtube
Godišnji izveštaj
Informisanje
Aktuelno o tranzicionoj pravdi
Biblioteka
Bilten kroz PRISTUPANJE ka PRAVDI
Izveštaji
Konferencije
Magazin o tranzicionoj pravdi
Saopštenja
Vesti
Video dokumenti
Video produkcija FHP
Izveštaji o tranzicionoj pravdi
Izveštaji revizora
Kalendar
Koalicija za REKOM
Kontakt
Krivična pravda
Dosijei
Krivične prijave
Povezani postupci
Suđenja za ratne zločine
Suđenja pred MKSJ i u drugim post-jugoslovenskim zemljama
Bosna i Hercegovina
Crna Gora
Hrvatska
Pred internacionalizovanim sudovima na Kosovu
Suđenja za ratne zločine u Srbiji
Analize
Pojedinačni predmeti
Transkripti suđenja pred MKSJ
Vetting
Zona (ne)odgovornosti
Linkovi
Ljudski gubici
Baza podataka
Kosovska knjiga pamćenja
Ljudski gubici Makedonije
Ljudski gubici na Kosovu
Ljudski gubici Srbije i Crne Gore tokom NATO bombardovanja
Ljudski gubici Srbije i Crne Gore u ratovima u Sloveniji, Hrvatskoj i BiH
Stradali građani Hrvatske, srpske nacionalnosti, u oružanim sukobima u Hrvatskoj
Nagrade
Obrazovanje
Nacionalna škola tranzicione pravde
Regionalna škola tranzicione pravde
Podcast
Pravda
Pravda i reforma institucija
Pretražite Bazu ljudskih gubitaka Srbije i Crne Gore u periodu 1991-1995.
Proces REKOM
Publikacije
Radna mesta
Reparacije
Materijalne reparacije
Simboličke reparacije
Sećanje
Stručna praksa
Transkripti
Uncategorized
Upravni odbor FHP-a
Video produkcija

Inicijativa za REKOM: Apel liderima iz regiona da popišu žrtve ratova

radio_slobodna_evropa_logoPopis preostalih žrtava i druge zadatke REKOM-a treba da preuzmu države naslednice nekadašnje SFRJ, i da na taj način neposredno doprinesu javnom priznanju žrtava: Žarko Puhovski, Dino Mustafić, Nataša Kandić i Adriatik Keljmendi

Javni zagovarači Inicijative za formiranje Regionalne komisije za činjenice o žrtvama ratova na prostoru bivše Jugoslavije (REKOM) apelovali su danas na lidere postjugoslovenskih država da ne propuste “istorijsku šansu” da sačine popis žrtava ratova iz devedesetih godina prošlog veka.

“Objavljivanje imena ratnih žrtava je barem delimična garancija da se zločini ne ponove i temelj za izgradnju mira i pomirenja”, navodi se u tekstu apela koji je upućen učesnicima današnjeg samita lidera zemalja regiona, koji se održava u Sarajevu.

Javni zagovarači Inicijative za REKOM ocenili su da je u poslednje vreme na delu “alarmantno udaljavanje” lidera zapadnog Balkana od obaveze suočavanja sa prošlošću.

Popis preostalih žrtava i druge zadatke REKOM-a treba da preuzmu države naslednice nekadašnje SFRJ, i da na taj način neposredno doprinesu javnom priznanju žrtava: Žarko Puhovski, Dino Mustafić, Nataša Kandić i Adriatik Keljmendi

Oni su podsetili da je peticiju za osnivanje REKOM-a potpisalo 580.000 gradjana iz svih postjugoslovenskih zemalja, kao i da je sama ideja o osnivanju REKOM-a izgradjena u konsultativnom procesu civilnog društva i u dijalogu sa vladama i predsednicima država u regionu.

“Bilo je očekivano da se postigne politički sporazum o osnivanju REKOM-a. Medjutim, u praksi se pokazuje da je u zemljama nastalim na području bivše SFRJ proces uspostavljanja tranzicione pravde u ozbiljnoj krizi. Nema više političke volje za procesuiranje počinilaca ratnih zločina, a državne institucije nisu postale delotvorne i nezavisne, dok dijalog o prošlosti nije postao prioritet u regionalnoj saradnji”, navodi se u apelu.

Dodaje se da je Koalicija za REKOM potvrdila identitet i okolnosti smrti oko 23.000 ljudi koji su izgubili život u ratu u Hrvatskoj i na Kosovu, i to na osnovu 56.000 dokumenata, medju kojima je oko 17.000 izjava svedoka i članova porodica.

Dokumentovano je 630 logora i mesta zatočenja u Bosni i Hercegovini, u kojima je bilo zatočeno više od 170.000 ljudi, najviše civila, navodi se u tekstu apela.

Istraživačko-dokumentacioni centar iz Sarajeva i Fond za humanitarno pravo iz Beograda izdali su “Bosansku knjigu mrtvih”, sa imenima 96.000 žrtava u ratu u BiH, a Haški tribunal je utvrdio identitet najmanje 12.000 žrtava ratnih zločina, navodi se u apelu.

“Svi ti podaci nedvosmisleno ukazuju da je u medjuvremenu obavljen značajan deo posla, a da popis preostalih žrtava i druge zadatke REKOM-a treba da preuzmu države naslednice nekadašnje SFRJ, i da na taj način neposredno doprinesu javnom priznanju žrtava”, piše u apelu.

Javni zagovarači Inicijative REKOM su Dženana Karup Druško, Dino Mustafić i Zdravko Grebo iz BiH, Žarko Puhovski iz Hrvatske, Adriatik Keljmendi sa Kosova, Nataša Kandić i Dinko Gruhonjić iz Srbije, Židas Daskalovski iz Makedonije, Duško Vuković iz Crne Gore.

Preuzeto sa portala Slobodna Evropa

Tagovi:

Podržali:

Pogledajte još...

Koristimo kolačiće radi prižanja boljeg korisničkog iskustva i funkcionisanja ove prezentacije u skladu sa Politikom privatnosti i Uslovima korišćenja.
This site is registered on wpml.org as a development site. Switch to a production site key to remove this banner.