Nakon što su dvanaest udruženja žrtava u BiH poslije konačne presude nekadašnjem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću poslala pisma na više od 1.000 adresa, zahtijevajući podršku u zabrani negiranja genocida, iz Evropske unije (EU) stigao je i odgovor u kojem je navedeno, uz ostalo, kako u EU nema mjesta zapaljivoj retorici, a pogotovo veličanju ratnih zločinaca na bilo kojoj strani.
Udruženja žrtava genocida, ratnih silovanja, te logoraša nakon izricanja kazne doživotnog zatvora za nekadašnjeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića, u aprilu ove godine, zatražili su od međunarodnih zvaničnika da se izvrši pritisak na bh. vlasti da se povuku odlikovanja data osuđenim ratnim zločincima, da se onemogući imenovanje ulica i institucija po osuđenim zločincima, kao i zabrani negiranje genocida.
Pisma su otišla na 1.000 adresa, uključujući i EU, čiji su se zvaničnici, visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Federica Mogherini i komesar za evropsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johannes Hahn, pismeno obratili udruženjima.
Naveli su kako očekuju da politički lideri u regiji preuzmu odgovornost, te budu primjer i izbjegavaju bilo kakve osude ili djelovanja koja dolijevaju ulje na vatru etničkih tenzija. I riječima i djelima se, smatraju Mogerini i Han moraju obavezati na prevazilaženje nasljeđa prošlosti i raditi na pomirenju, te dodali i zašto:
“U EU nema mjesta zapaljivoj retorici, a pogotovo veličanju ratnih zločinaca na bilo kojoj strani. Negiranje i revizionizam kontradiktorni su većini evropskih vrijednosti. Neprekidno ponavljamo ovu poruku i javno, ali i u našim pojedinačnim kontaktima s liderima”.
[hana-flv-player video=”https://flashvideo.rferl.org/Videoroot/Pangeavideo/2019/04/5/5d/5de50306-2058-4192-beab-7233e7ae1b31_hq.mp4″ width=”480″ description=”Kako Dodik i Vučić vide genocid u Srebrenici?” player=”5″ autoload=”true” autoplay=”false” loop=”false” autorewind=”true” /]
Udruženja žrtava tražila su da se osudi praksa slavljenja i odlikovanja ratnih zločinaca, da povlačenje anticivilizacijske odluke o imenovanju studentskog doma po ratnom zločincu Karadžiću, odluka o odlikovanju svih presuđenih ratnih zločinaca, te donošenje zakona o zabrani negiranja genocida, bude jedan od uvjeta za otvaranje pregovora o priključenju Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji.
[hana-flv-player video=”https://flashvideo.rferl.org/Videoroot/Pangeavideo/2017/11/7/79/7999c3d6-dabf-4df3-a1b8-624da1c78d8d_hq.mp4″ width=”480″ description=”Mirzinih 300 dana u logorima smrti” player=”5″ autoload=”true” autoplay=”false” loop=”false” autorewind=”true” /]
Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović kaže da se s veličanjem ne može nigdje, te da je ključno priznavanje svega što se desilo.
“Čuli ste od predstavnika jevrejskih zajednica širom svijeta da se i Holokaust negira od strane pojedinaca, grupa, intelektualaca, ali nigdje kao u BiH to nije slučaj sa institucijama. Ovdje se institucije zloupotrebljavaju s ciljem negiranja zločina, minimiziranja žrtava, pa čak i provokacija žrtava. To je jedan društveni problem unutar BiH kojem treba pristupiti ozbiljno i mi tu očekujemo podršku ne samo međunarodne zajednice, već i intelektualne zajednice u BiH da konačno ukaže na problematiku negiranja genocida i drugih zločina u BiH kako bi se konačno prihvatilo stanje koje su utvrdili i međunarodni i domaći sudovi kako bismo imali neku perspektivu”, navodi Tahirović.
- Gdje su žrtve nakon presuda za ratne zločine?
- Klark: Hag bez uticaja na pomirenje
- Besramna ćutnja o svojoj sramoti
Da je negiranje genocida nedopustivo ocijenio je nedavno za Radio Slobodna Evropa (RSE) i predsjednik Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Karmel Agius (Carmel Agius). Ali podsjetio je i da je borba s tim odgovornost društva i države u kojoj se to čini.
“Ovaj fenomen je pogrešan. Istorija je pokazala da su uvijek nakon genocida, pa i tokom njega postojali napori da se on sakrije i negira i to se nastavlja. Ali društvo ima sve razloge da se bori protiv toga, protiv glorifikacije zločinaca koji se podižu da pijedestal i proglašavaju herojima nakon što se vrate s izdržavanja kazne pred Haškim tribunalom na primjer. Postoji državna odgovornost da se to uradi”, naveo je Agius.
[hana-flv-player video=”https://flashvideo.rferl.org/Videoroot/Pangeavideo/2017/12/3/35/35bec8c4-d2dd-45cf-b255-b84315e574d8_hq.mp4″ width=”480″ description=”Hag nakon kraja” player=”5″ autoload=”true” autoplay=”false” loop=”false” autorewind=”true” /]
“Minimiziranje genocida je uvijek varljivo. Jer, zašto pokušavaju minimizirati zločin? Zato što ako ih istorija označi kao odgovorne i ako to isto urade i presude međunarodnih sudova, oni pokušavaju da nisu odgovorni u baš toj mjeri”, konstatovao je Agius.
Komplikovano je, kazao je Agius, boriti se sa tim.
“Čuo sam kako jedna od žrtava pita zašto je samo na nama žrtvama da se borimo protiv negiranja, i u pravu je. To bi trebala biti institucionalna misija, vlada, političara, akademika, vjerskih lidera, obrazovnih institucija. To je kolektivna obaveza. Je li to urađeno? Ne mislim da jeste. Realnost je da imate dio BiH koji je posvećen negiranju i minimiziranju zločina. Tom dijelu ne treba dozvoliti da nastavi tako. Kako? To je već politička stvar i neću u to ulaziti, ali ako želite pomirenje ne možete to dozvoliti”, kategoričan je Agius.
[hana-flv-player video=”https://flashvideo.rferl.org/Videoroot/Pangeavideo/2017/11/d/d8/d8616922-342f-44d6-bebf-05ed8cf1940e.mp4″ width=”480″ description=”Tribunali pravde u svetu” player=”5″ autoload=”true” autoplay=”false” loop=”false” autorewind=”true” /]
Međutim, politička scena u BiH opstaje, između ostalog, na održavanju tenzija, i sprječava pomirenje i izgradnju povjerenja davanjem imena ulica ili institucija po osuđenim zločincima, kaže predsjednik Helsinškog odbora RS Branko Todorović.
“Ne možemo očekivati da se aktuelne vlasti u BiH na svim stranama distanciraju od ratnih zločina i ratnih zločinaca kada u tim istim vlastima je veliki broj onih koji su bili bliski saradnici ratnih zločinaca zagovornici ratnih zločina i veliki broj njih ne želi da se odrekne niti ideja, niti ideologija od prije dvadeset i više godina”, komentariše Todorović.
Odgovornost, kaže Todorović snose i građani kojima je lako manipulisati što političari znaju, te temama nacionalizma i ratnih zločina pokušavaju da skrenu pažnju sa po vlasti osjetljivih pitanja poput korupcije, kriminala i zastoja u svim reformskim procesima. Dok god građani poklanjaju povjerenja takvima, očekivanja da će se promijeniti percepcija o prošlosti su uzaludna.
Preuzeto sa portala Slobodna Evropa
