Kazani su mjesto na Trebeviću gdje je u ratu, vjeruje se, ubijeno 30-ak mahom sarajevskih Srba, civila.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović posjetio je Kazane, mjesto iznad Sarajeva koje je bilo stratište sarajevskih Srba 1993. godine.
Izetbegoviću su se, kako je rečeno, samoinicijativno pridružili predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, premijer Federacije BiH Fadil Novalić, kantonalni premijer Elmedin Konaković i drugi visoki dužnosnici.
Izetbegović je tu posjetu nazvao svojevrsnim dugom prema žrtvama.
“Imao sam osjećaj duga u odnosu na Kazane da izrazim svoj pijetet i saučešće porodicama čiji su članovi ovdje na užasan način završili“, izjavio je Izetbegović.
Pronalazak nestalih u BiH
Poručio je da treba činiti sve da se ove stvari više nikada ne ponove, nadajući se da će posjeta „imati jedan pozitivan politički učinak“ i da će inspirirati i druge da isto urade.
Istakao je da će posebno raditi na pronalasku nestalih u BiH.
Na obroncima Trebevića ubijeni su i u jamu bacani uglavnom sarajevski Srbi, civili.
Među njima su i roditelji Slobodanke Macanović. Odvedeni su iz stana i likvidirani ratne 1993. godine. Slobodanka je nakon rata jedino mogla odnijeti cvijeće na mjesto gdje su ubijeni.
“Svaka nevina žrtva zaslužuje obilježje. Ako već nemam njihova tijela i ako nisam imala što sahraniti, a neću ni imati da postoje imena na spomen-ploči kao znak da su postojali, da nema mene i sestre kao da nisu živjeli, a imali su preko 130 godina kada su ovdje dovedeni“, kazala je Slobodnka Macanović.
Dvadeset tri godine od ubistva još traga za tijelima. Otac joj je proglašen mrtvim, iako nikada nije obavljena identifikacija. Do stana, poručila nam je kratko Slobodanka, i dalje ne mogu doći, u gradu iz kojeg posljednjih godina dolaze delegacije i donose cvijeće da se poklone žrtvama. Jedna ideja nikada nije provedena.
Odgovorni za Kazane
„O inicijativi da se žrtvama sa Kazana podigne spomenik dugo se govori. Porodice ubijenih podržavaju ovu ideju, na čiju se realizaciju godinama čeka“, javlja novinar Boris Gagić.
Tu priču davno je pokrenuo tadašnji potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine Svetozar Pudarić.
Od člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića porodice sada očekuju nešto drugo.
„Da će konačno obezbijediti sredstva da se Kazani ispitaju do kraja i da se jednom zatvori taj slučaj, rekao je Milan Mandić iz Udruženja nestalih Sarajevsko-romanijske regije.
Insistira se na tome da se ispita ima li još stradalih u jami i time okonča tužna ratna priča.
„Nikada nije kasno da se počnemo ponašati ljudski, da počnemo i žrtve drugih naroda prihvatiti kao žrtve naroda BiH, kao žrtve države Bosne i Hercegovine“, rekao je Dušan Šehovac, iz Demokratske inicijative sarajevskih Srba.
O žrtvama i zločinu na Kazanima u Sarajevu su se postavljala pitanja nadležnima.
Iz Kazana su nakon rata ekshumirani ostaci 29 osoba. Desetak je identifikovano. Za počinjene zločine, odgovornim se smatra lokalni komandant Armije Republike Bosne i Hercegovine Mušan Topalović Caco.
Ubijen je 1994. u obračunu s vojnim vrhom u Sarajevu, što je objašnjeno borbom protiv kriminala u vlastitim redovima. Za Kazane je u ratu osuđeno 14 vojnika Armije Republike BiH na kazne zatvora od deset mjeseci do šest godina.
Preuzeto sa portala Al Jazeera
