Medijski izvještaji o predloženoj rezoluciji Generalne skupštine Ujedinjenih nacija da 11. jul bude proglašen za međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici izazvali su proturječne reakcije.
Predstavnici bošnjačkih i srpskih udruženja žrtava, kao i političari, zauzeli su suprotne stavove o planu da 11. jul, povodom 20. godišnjice genocida u Srebrenici, bude proglašen za dan sjećanja na više od 7,000 bošnjačkih muškaraca i dječaka koje su srpske snage ubile 1995. godine.
“Ohrabrujemo sve zemlje članice UN-a i drugih relevantnih organizacija, kao i civilnih organizacija, da obilježavaju ovaj međunarodni dan, uključujući i organizovanje različitih aktivnosti kojima bi se dostojno prisjetile žrtava srebreničkog genocida”, navodi se u prijedlogu rezolucije, kako su prenjeli mediji u BiH.
Mediji prenose da je predlog rezolucije iniciran od strane Velike Britanije, ali su u britanskoj ambasadi u Sarajevu za BIRN rekli da to nije istina.
“Znamo za preliminarne razgovore u Ujedinjenim nacijama o mogućim načinima za obilježavanje 20. godišnjice genocida u Srebrenici, uključujući i mogućnost da se usvoji deklarativna rezolucija, ali Velika Britanija do sada nije učestvovala u pripremama nacrta rezolucije”, rekao je za BIRN glasnogovornik ambasade.
U ambasadi Holandije u Sarajevu, takođe, su rekli da ta zemlja ne stoji iza potencijalne rezolucije, a izrazili su zabrinutost zbog negativnih reakcija na tu ideju u Bosni i Hercegovini.
“Ambasada žali zbog činjenice da su neki političari u zemlji na moguću rezoluciju Saveta bezbednosti o Srebrenici odmah reagovali negativnim komentarima, uključujući negiranje genocida i retoriku podjela”, rekao je za BIRN glasnogovornik Mak Kapetanović.
“Činjenice o genocidu u Srebrenici pravno su ustanovljene pred MKSJ. Otuda se nadamo da će odluke suda biti poštovane i da će politički predstavnici u Bosni i Hercegovini priznati činjenice o prošlosti i zajedno raditi ka boljoj budućnosti za sve u ovoj zemlji”, rekao je on.
Predsjednica udruženja Majke Srebrenice Hatidža Mehmedović izjavila je da su mirovnjaci UN dozvolili da se u Srebrenici dogodi genocid i da zato ovo globalno tijelo ima obavezu da podrži rezoluciju.
“Velike sile bi trebalo da usvoje ovu deklaraciju, pošto oni donose odluke u svijetu. Oni su donosili odluke i u julu 1995. To je minimum koji nam duguju, jer su dozvolili da majke ovako pate… To je za njih deklarativno, ali za nas je od vitalnog značaja, kao upozorenje za buduće generacije”, rekla je Mehmedović za BIRN.
Međutim, zvanični predstavnici bosanskih Srba, koji osporavaju činjenicu da zločini u Srebrenici predstavljaju genocid, osudili su nacrt rezolucije.
Poslanica Saveza nezavisnih socijaldemokrata Dušanka Majkić kaže da je rezolucija najverovatnije rezultat “bošnjačkog pritiska”, kao i da bi spriječila pomirenje i potragu za pravdom.
“Cilj takve inicijative je da se iz BiH pošalju crno-bele slike. Tužno je da to rade demokratske zemlje, iako je poznato da o događajima treba suditi nakon što prođe neko vreme”, rekla je Majkić za lokalne medije.
Ona je rekla i da su za vrijeme sukoba na području oko Srebrenice obje strane činile zločine.
Inače, ubistva u Srebrenici i međunarodni i sudovi u BiH defisali su kao genocid.
