Izvor: Jutarnji list
Zbog ratnih zločina 1991. i 1992. u pet logora na teritoriju Srbije, kroz koje je nakon okupacije Vukovara i okolice prošlo oko 10.000 zatočenika, Udruga Vukovar 1991. predala je kaznenu prijavu srbijanskom Tužiteljstvu za ratne zločine u Beogradu
BEOGRAD – Zbog ratnih zločina počinjenih 1991. i 1992. godine u pet logora na teritoriju Srbije – Sremska Mitrovica, Stajićevo, Begejci, Niš i Beograd – kroz koje je nakon okupacije Vukovara i okolice prošlo oko 10.000 zatočenika, danas je Udruga Vukovar 1991. predala kaznenu prijavu srbijanskom Tužiteljstvu za ratne zločine u Beogradu.
Prijava protiv 54 čuvara i zapovjednika logora, osumnjičenih da su činili zločine nad zatočenim hrvatskim braniteljima, ranjenicima i civilima, predana je u ruke tužitelju za ratne zločine Vladimiru Vukčeviću.
– Nakon pakla Vukovara, tijekom 130 dana logora osobno sam prošao strašne torture. Očekujemo da se, gotovo 17 godina kasnije, napokon pokrene istraga i da krivci odgovaraju za zločine – rekao je predsjednik Udruge Vukovar 1991., Zoran Šangut, zadovoljan nakon kraćeg razgovora s tužiteljem Vukčevićem.
Predmet zarobljeničkih logora Tužiteljstvu Srbije poznat je od 2006. godine, no što na “logoraškom” predmetu rade, ne može se doznati zbog tajnosti predistražnog postupka.
– I nama je u interesu doznati istinu o onome što se u logorima događalo, a surađujemo i s DORH-om nakon potpisanog sporazuma u listopadu 2006. godine – izjavio je glasnogovornik Tužiteljstva, Bruno Vekarić, te dodao kako je riječ o dugotrajnom procesu, otežanom zbog nepoznatih počinitelja.
U kaznenoj prijavi za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, sastavljenoj u Udruzi Vukovar 1991., spominje se ubijanje i svakodnevno batinanje zatočenika, mučenje glađu i žeđi u stajama s betonskim podom i bez pokrivača, prijetnje smrću i vođenje na lažna strijeljanja, samice i ispitivanja. Podignuta je protiv uglavnom nepoznatih osoba ili čuvara upamćenih po nadimcima. Na 16 stranica prijave navode se i imena zatočenika te predlaže 20-ak svjedoka, a Zoran Šangut je najavio posjet glavnom državnom odvjetniku RH, Mladenu Bajiću, od kojega će tražiti da se njihova prijava dopuni dosad prikupljenim dokazima.
– Nadam se da će sada tijela Hrvatske i Srbije pozvati bivše logoraše na svjedočenje – istaknuo je Šangut te napomenuo da je službeni iskaz o torturama u logorima istražnom sucu prvi put dao tek prije mjesec dana.
Kandić: U Srbiji poriču logore
Nataša Kandić, izvršna direktorica beogradskog Fonda za humanitarno pravo s kojim Udruga Vukovar 1991. surađuje, rekla je kako se u Srbiji još poriče postojanje logora.
– Dosad nema nijednog službenog priznanja o tome da su logori u Srbiji postojali počevši od studenoga 1991. godine. Mi hoćemo da se otvori ta skrivena tema, da se utvrde činjenice i pokrenu postupci utvrđivanja odgovornosti za logore koje je formirala JNA – rekla je novinarima Nataša Kandić.
Prema podacima FHP-a, u Sremskoj Mitrovici bilo je između 3500 i 4000 hrvatskih zatočenika, u Nišu oko 500, u Stajićevu oko 1300, u Begejcima oko 600, a stotinjak u vojno-istražnom zatvoru u Beogradu. Pretpostavlja se da je oko 300 zatočenika ubijeno, a 495 među nestalima. Posljednjih 800 zarobljenika razmijenjeno je 14. kolovoza 1992. godine. Među zatočenicima je bilo i žena i djece, a u ime njih 18 već je prije u Beogradu podignuta prijava i počelo je suđenje.
