Nataša Kandić, direktorica beogradskog Fonda za humanitarno pravo, odala je u subotu, 24. studenog, počast žrtvama vukovarskog masakra iz 1991. godine, ne krijući iznenađenje nedavnom oslobađajućom presudom Haškog tribunala dvojici hrvatskih generala.
Kandić je zastupala obitelji žrtava vukovarskog masakra iz 1991. na suđenjima optuženima u Beogradu.
Srpske snage su 19. i 20. studenog 1991. godine – poslije zauzimanja tog pograničnog grada u istočnoj Slavoniji – pogubile oko 260 ranjenih hrvatskih zarobljenika na obližnjoj farmi Ovčara.
Bio je to najgori masovni zločin počinjen tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj između 1991. i 1995., te prvi ratni zločin počinjen u Europi od Drugog svjetskog rata.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY/MKSJ) osudio je Milu Mrkšića i Veselina Šljivančanina, pukovnike Jugoslovenske narodne armije (JNA), na 20 i 10 godina zatvora zbog njihove uloge u tom zločinu.
Sudovi u Beogradu od tada su izrekli presude petnaestorici drugih lica za iste zločine, osudivši ih na ukupno 207 godina zatvora. Suđenja su i dalje u toku u Beogradu.
Nakon što je odala počast žrtvama masakra, Kandić je kritizirala nedavnu presudu Žalbenog vijeća Haškog tribunala, koje je oslobodilo bivše generale Hrvatske vojske (HV) Antu Gotovinu i Mladena Markača optužbi za ratne zločine počinjene 1995. godine u operaciji “Oluja”.
Prema prvostupanjskoj presudi iz 2001., oni su osuđeni na 24 i 18 godina zatvora zbog namjernog napada na srpske civile iz Krajine tijekom operacije.
“Kada je donesena prvostupanjska presuda, moj je dojam bio da je presuda u skladu sa životnim činjenicama, da je bilo državnog plana o protjerivanju Srba”, rekla je Kandić.
Sve je odgovaralo onome što su izjavljivali svjedoci na sudu, ali i žrtve, pa i Brijunski transkripti, te potom brojni zakoni koji su otežavali povratak onih koji su se htjeli vratiti u Hrvatsku, kazala je ona.
Govoreći o nedavnoj presudi, dodala je da je “iz pravnog kuta čudi da Žalbeno vijeće Haškog suda nije odlučilo o nekom drugom dokazu, već je odbacujući prekomjerno granatiranje odbacilo i sve druge dokaze”.
Kandić je, međutim, podsjetila da su poslije presude hrvatski predsjednik i premijer istaknuli da je država odgovorna za žrtve “Oluje”.
Ona je kazala da se broj žrtava rata u Hrvatskoj približno zna – poginulo je oko 12.000 Hrvata i između 6.500 i 7.000 Srba.
“Te brojke moraju biti dokumentirane imenima, a imena služiti za sjećanje na žrtve, kako ratnih zločina tako i žrtve koje su izgubile život u legalnim borbenim akcijama”, rekla je Kandić.
“To je put prema pomirenju”, ocijenila je ona.
Boris Pavelić
