Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović izvinio se u ime države porodicama stradalih u zločinu deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica 1992. godine.
Milatović se 30. avgusta sastao sa predstavnicima nevladinih organizacija koje se bave ratnim zločinima i Alenom Bajrovićem, čiji je otac Osman Bajrović stradao 1992. godine. Tijelo Bajrovića nikada nije pronađeno.
“Alene, u ime Crne Gore želim da se izvinim tebi i tvojoj porodici za zločin u kome je stradao tvoj otac, ali i brojne druge nevine žrtve. Kao društvo se moramo suočavati sa istinom, posebno onda kada je ona mračna i nadam se da se više nikada ništa slično neće dogoditi”, kazao je Milatović u razgovoru sa Bajrovićem.
Predsjednik je takođe naglasio jasan otklon od ratnih politika tadašnje vlasti, čije posljedice, kako je kazao, i danas opterećuju crnogorsko društvo.
Crnogorska policija je maja 1992. godine nezakonito uhapsila 66 civila iz Bosne i Herecegovine, uglavnom muslimana, koji su u Crnu Goru došli bježeći od rata, a potom ih isporučila vojsci Republike Srpske Radovana Karadžića.
Većina je odmah likvidirana, a ostali su odvedeni u logore. Prema podacima Akcije za ljudska prava (HRA), samo njih 12 je preživjelo mučenje. I dalje nijesu pronađena tijela svih žrtava deportovanih, niti se zna tačno mjesto na kome su ubijeni.
Predstavnice HRA, Centra za građansko obrazovanje i ANIMA – Centra za žensko i mirovno obrazovanje su na sastavku na predsjednikom još jednom zatražile da se u Herceg Novom podigne spomen obilježje i uspostavi Dan sjećanja na žrtve deportacije.
“I tako jasno iskaže opredjeljenje da više nikada ne dopusti da se bilo ko lišava slobode i prepušta smrtnoj opasnosti samo zbog svoje etničke ili vjerske pripadnosti”, poručeno je u zajedničkom saopštenju.
Iz NVO koje se bave ratnim zločinima počinjenim na teritoriji Crne Gore 1990-ih, prošle godine su kazali da su veoma razočarani odnosom institucija prema ovom zločinu.
Apelacioni sud je 2012. godine, oslobodio devet nekadašnjih policajaca nakon, kako je saopštila HRA, neistinite tvrdnje domaćih sudova da Crna Gora zvanično nije učestvovala u ratu u BiH.
Crna Gora je na osnovu poravnanja 2008. godine platila naknadu štete za većinu žrtava za ovaj ratni zločin.
Specijalno državno tužilaštvo (SDT) se 2015. Strategijom obavezalo da će preispitati sve slučajeve ratnih zločina.
Prošle godine je tadašnji direktor Uprave policije Zoran Brđanin uputio izvinjenje žrtvama i članovima porodica a premijer Dritan Abazović je prisustvovao obilježavanju godišnjice u Herceg Novom.
Zločin deportacije počinjen je u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista (DPS), partije doskorašnjeg predsjednika Mila Đukanovića, koja je smijenjena u avgustu 2020. godine, nakon trodecenijske vladavine.
Đukanović je u vrijeme deportacije bio premijer Crne Gore. Za zločin deportacije izbjeglica u Herceg Novom do danas niko nije osuđen.
Godinama je Crna Gora kritikovana i od međunarodne zajednice zbog nerješavanja pitanja ratnih zločina.
U posljednjem izvještaju Evropske komisije navedeno je da je Crna Gora u predmetima postupanja sa ratnim zločinima nastavila sa implementacijom strategije procesuiranja ratnih zločina, “sa ograničenim rezultatima”.
Izvor: Radio Slobodna Evropa
