Izvor: Nacional
Šagnut je rekao da nakon predaje kaznene prijave za ratne zločine nad vukovarskim braniteljima, ranjenicima i civilima u logorima, Udruga očekuje da Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) ubrzo srbijanskim kolegama dostavi dokumentaciju o ratnim zločinima u tim logorima koju je ono prikupilo
 |
| Vladimir Vukčević i Zoran Šangut;FOTO:Jutarnji list |
U Beogradu na Okružnom sudu predstavnici Udruge Vukovar 1991. predali su kaznenu prijavu za ratne zločine nad vukovarskim braniteljima, ranjenicima i civilima u logorima na teritoriju Srbije.
U kaznenoj prijavi navedeno je pet mjesta na kojima su bili logori, kroz koje je prošlo oko 10.000 ljudi. Navode se i imena 54 osobe koje su sudjelovale u zločinima nad logorašima. Sve je to predano glavnom srbijanskom tužitelju Vladimiru Vukčeviću koji je izjavio da će tužiteljstvo obaviti sve kako bi se utvrdila istina.
“I u Srbiji i u Hrvatskoj postoje oni koji žele procesuiranje ratnih zločina. Mi imamo imena onih koji su nas zlostavljali u tim logorima, ali važno je da pravi krivci budu kažnjeni, a da netko nevin ne završi iza rešetaka”, naglasio je predsjednik Udruge Vukovar Zoran Šangut, koji je i sam bio četiri i pol mjeseca zarobljenik u Srbiji. Rekao je da je tamo kad je preživio maltretiranja, bio svjedokom ubojstava i, kako je kazao, “u logore ušao sa 68, a izašao s 51 kilogramom”.
Udruga Vukovar 1991. novinarima je podijelila i knjigu “Ništa lažno” Predraga Matića Freda, koji je u srbijanskim logorima proveo više od četiri mjeseca.
Šagnut je rekao da nakon predaje kaznene prijave Udruga očekuje da na osnovu Sporazuma o suradnji tužiteljstava Hrvatske i Srbije, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) ubrzo srbijanskim kolegama dostavi dokumentaciju o ratnim zločinima u tim logorima koju je ono prikupilo.
U samoj kaznenoj prijavi, ne navode se imena onih koji su zarobljenike maltretirali i ubijali, ali po Šangutovim riječima, oni imaju 54 imena svojih krvnika, dok se u prijavi poimenično navodi više stotina imena žrtava, među kojima ima i oko tristo ubijenih.
Kako je na konferenciji kazala direktorica Fonda Nataša Kandić, vlasti u Srbiji nikad nisu priznale postojanje logora u Srbiji, kroz koje je 1991. i 1992. godine prošlo najmanje osam tisuća Hrvata, a potom i stotine Muslimana, nakon pada Žepe 31. srpnja 1995. godine.
“Logore je formirala tadašnja JNA, a njeni oficiri su vrlo dobro znali što to znači i koja prava po Ženevskoj konvenciji imaju ratni zarobljenici”, kazala je Kandić, dodajući da i Fond za humanitarno pravo i Udruga Vukovar 1991. godine moraju izvršiti pritisak na svoja tužiteljstva, kako bi ti teški zločini napokon bili procesuirani i krivci privedeni pravdi.
“Moramo utvrditi istinu, jer je to jedini način da budućim generacijama ostavimo pravu sliku o onome što se događalo u prošlosti i jedini način da spriječimo da se takvi zločini ikada ponove”, kazala je Nataša Kandić.
