Filter by Categories
Arhiva FHP
Blog
Dajte potpis
Dokumentovanje
Dokumentovanje i pamcenje
Donatori -old
Drugi o nama
FHP Youtube
Godišnji izveštaj
Informisanje
Aktuelno o tranzicionoj pravdi
Biblioteka
Bilten kroz PRISTUPANJE ka PRAVDI
Izveštaji
Konferencije
Magazin o tranzicionoj pravdi
Saopštenja
Vesti
Video dokumenti
Video produkcija FHP
Izveštaji o tranzicionoj pravdi
Izveštaji revizora
Kalendar
Koalicija za REKOM
Kontakt
Krivična pravda
Dosijei
Krivične prijave
Povezani postupci
Suđenja za ratne zločine
Suđenja pred MKSJ i u drugim post-jugoslovenskim zemljama
Bosna i Hercegovina
Crna Gora
Hrvatska
Pred internacionalizovanim sudovima na Kosovu
Suđenja za ratne zločine u Srbiji
Analize
Pojedinačni predmeti
Transkripti suđenja pred MKSJ
Vetting
Zona (ne)odgovornosti
Linkovi
Ljudski gubici
Baza podataka
Kosovska knjiga pamćenja
Ljudski gubici Makedonije
Ljudski gubici na Kosovu
Ljudski gubici Srbije i Crne Gore tokom NATO bombardovanja
Ljudski gubici Srbije i Crne Gore u ratovima u Sloveniji, Hrvatskoj i BiH
Stradali građani Hrvatske, srpske nacionalnosti, u oružanim sukobima u Hrvatskoj
Nagrade
Obrazovanje
Nacionalna škola tranzicione pravde
Regionalna škola tranzicione pravde
Podcast
Pravda
Pravda i reforma institucija
Pretražite Bazu ljudskih gubitaka Srbije i Crne Gore u periodu 1991-1995.
Proces REKOM
Publikacije
Radna mesta
Reparacije
Materijalne reparacije
Simboličke reparacije
Sećanje
Stručna praksa
Transkripti
Uncategorized
Upravni odbor FHP-a
Video produkcija

Nataša Kandić svedočila pred Haškim tribunalom

b92HAG, 17. juni 2009. (B92/Tanjug) — Direktorka beogradskog Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić svedočila je pred Haškim tribunalom kao svedok odbrane Florans Artman.

Kandićeva je izjavila da zarad ostvarivanja pravde nije dobro što je veće Tribunala odlučilo da odobri zahtev vlasti SRJ da zapisnici Vrhovnog saveta odbrane na suđenju Slobodanu Miloševiću budu korišćeni u redigovanoj verziji.

Kandićeva je rekla da nije jasno zašto je Artmanova optužena za nepoštovanje suda kada su odluke veća, pre objavljivanja knjige bivšeg portparola tužilaštva, već bile objavljene u javnosti.

“Sudovi moraju da vode računa da bude što manje tajnih dokumenata i zatvorenih suđenja. Očekivali smo da sud doprinese da saznamo činjenice, da mislimo o prošlosti i prevaziđemo kulturu nekažnjavanja i saznamo više o državnoj odgovornosti”, istakla je Kandićeva.

Ona je navela da za aktiviste organizacija za zaštitu ljudskih prava nema sumnje da u zatamnjenim delovima izveštaja VSO postoje podaci koji govore o uključenosti vojske i policije Srbije u genocidu u Srebrenici.

O tome se, i pre nego što je Artmanova objavila knjigu, pričalo i raspravljalo javno u medijima i na konferencijama, dodala je Kandićeva.

Ona je navela da je takva odluka veća Tribunala pomogla Beogradu u procesu pred Međunarodnim sudom pravde po tužbi BiH protiv SRJ zbog navodnog genocida.

Kandićeva je ocenila da je Artmanova objektivno izveštavala o događanjima tokom sukoba na prostorima bivše Jugoslavije devedesetih godina i da je Fond mnoge važne podatke saznao iz njenih izveštaja.

Bivše vlasti Srbije, sa Slobodanom Miloševićem na čelu, izbacile su Artmanovu iz Srbije zbog navodnog neobjektivnog izveštavanja, podsetila je Kandićeva, dodajući da smatra da je to učinjeno kako bi se zaustavio protok informacija iz ratom zahvaćenih područja, odakle je optužena izveštavala.

Kandićeva je kazala da je Artmanova od juna 2008. godine član Upravnog odbora Fonda za humanitarno pravo i da je to i ostala i posle optužbe za nepoštovanje suda.

Kandićeva, kako je rekla, nije saznala direktno od Artmanove da je ova optužena, već je pročitala u novinama. Kandićeva je dodala da ju je Artmanova kasnije pozvala i pitala da li je, s obzirom na optužbu, u redu da i dalje bude član.

Iako je bilo planirano da se danas okonča ispitivanje svedoka, nije bilo dovoljno vremena za svedočenje Kandićeve, tako da je nastavak suđenja i njenog iskaza zakazan za 1. jul.

Tribunal je u avgustu prošle godine podigao optužnicu protiv bivše portparolke nekadašnje glavne tužiteljke Karle del Ponte, zato što je obelodanila dve poverljive odluke Žalbenog veća sa suđenja Miloševiću.

Artmanova je u svojoj knjizi “Mir i kazna”, izdatoj 2007. i u autorskom tekstu “Skriveni ključni dokumenti o genocidu”, objavljenom 2008. u BiH, ocenila da su sudije Haškog tribunala učestvovale u prikrivanju ključnih dokumenata o umešanosti SRJ u događanjima u Srebrenici jer su odbile da skinu oznaku poverljivosti, zbog zaštite nacionalne bezbednosti, sa zapisnika Vrhovnog saveta odbrane.

Za nepoštovanje Tribunala predviđena je kazna do sedam godina zatvora ili novčana kazna do 100.000 evra.

 

Tagovi:

Podržali:

Pogledajte još...

Koristimo kolačiće radi prižanja boljeg korisničkog iskustva i funkcionisanja ove prezentacije u skladu sa Politikom privatnosti i Uslovima korišćenja.
This site is registered on wpml.org as a development site. Switch to a production site key to remove this banner.