Filter by Categories
Arhiva FHP
Blog
Dajte potpis
Dokumentovanje
Dokumentovanje i pamcenje
Donatori -old
Drugi o nama
FHP Youtube
Godišnji izveštaj
Informisanje
Aktuelno o tranzicionoj pravdi
Biblioteka
Bilten kroz PRISTUPANJE ka PRAVDI
Izveštaji
Konferencije
Magazin o tranzicionoj pravdi
Saopštenja
Vesti
Video dokumenti
Video produkcija FHP
Izveštaji o tranzicionoj pravdi
Izveštaji revizora
Kalendar
Koalicija za REKOM
Kontakt
Krivična pravda
Dosijei
Krivične prijave
Povezani postupci
Suđenja za ratne zločine
Suđenja pred MKSJ i u drugim post-jugoslovenskim zemljama
Bosna i Hercegovina
Crna Gora
Hrvatska
Pred internacionalizovanim sudovima na Kosovu
Suđenja za ratne zločine u Srbiji
Analize
Pojedinačni predmeti
Transkripti suđenja pred MKSJ
Vetting
Zona (ne)odgovornosti
Linkovi
Ljudski gubici
Baza podataka
Kosovska knjiga pamćenja
Ljudski gubici Makedonije
Ljudski gubici na Kosovu
Ljudski gubici Srbije i Crne Gore tokom NATO bombardovanja
Ljudski gubici Srbije i Crne Gore u ratovima u Sloveniji, Hrvatskoj i BiH
Stradali građani Hrvatske, srpske nacionalnosti, u oružanim sukobima u Hrvatskoj
Nagrade
Obrazovanje
Nacionalna škola tranzicione pravde
Regionalna škola tranzicione pravde
Podcast
Pravda
Pravda i reforma institucija
Pretražite Bazu ljudskih gubitaka Srbije i Crne Gore u periodu 1991-1995.
Proces REKOM
Publikacije
Radna mesta
Reparacije
Materijalne reparacije
Simboličke reparacije
Sećanje
Stručna praksa
Transkripti
Uncategorized
Upravni odbor FHP-a
Video produkcija

Nema pravde za Uzeira, Mušana i Fatimu

danas_logoPODSEĆANJE: Danas se navršava 26 godina od zločina u selu Kukurovići, ubice i dalje na slobodi.

Pre tačno 26 godina, 18. februara 1993. godine, Vojska Jugoslavije napala je selo Kukurovići kod Priboja, koje se nalazi na tromeđi između Srbije, BiH i Crne Gore.

Meštani su pobegli kroz šumu, prema Pljevljima i Priboju. Dva dana kasnije, nekoliko njih se vratilo u Kukuroviće. Zatekli su zgarišta i pobijenu stoku. U spaljenim kućama pronašli su leševe Uzeira Bulutovića, Mušana Husovića i Fatime Sarač. Oni nisu uspeli da napuste selo.

Početkom devedesetih godina, u Kukurovićima živelo je uglavnom muslimansko stanovništvo. I pre tog stravičnog napada, prema svedočenjima meštana za Fond za humanitarno pravo (FHP), pripadnici VJ su nezakonito vršili pretrese kuća, fizički maltretirali i zastrašivala meštane.

Džafer Kaltak je 1993. živeo u selu Kukurovići. Godinu dana ranije došla je vojska i razmestila se po selu. Vojnici su često maltretirali lokalno stanovništvo. Kada je započeo napad na Kukuroviće, Džafer je sa porodicom pobegao iz sela. Te iste večeri zapaljeno je i izgorelo sve što je imao.

“Te noći sam ostao bez kuće, štale, sušare, ambara, bez ičega. Te noći se srušio sav moj svijet”, ispričao je Džafer za FHP. Kada se posle nekoliko dana vratio u selo, na zgarištu kuće u kojoj je živeo Mušan Husović našao je izrešetano telo njegove supruge Fatime Sarač. Zbog straha, Džafer se u Kukuroviće više nije vraćao, i umesto u svojoj kući, živi kao podstanar u Priboju.

Emina Muratović, ćerka ubijenog Mušana Husovića, živela je u Pljevljima i povremeno obilazila oca u Kukurovićima. Dan nakon napada, zatekla je spaljenu kuću svog oca i na zgarištu kuće telo Fatime Sarač. Kuća komšije Uzeira Bulutovića je takođe bila spaljena do temelja, a na vrhu zgarišta je ležalo njegovo telo „izgorelo do kostiju“. Kasnije je našla dve veće kosti za koje pretpostavlja da su kosti njenog oca. Stavila ih je pored tela Fatime Sarač i prekrila pepelom sa zgarišta kuće.

Nakon napada na Kukuroviće, istražni sudija Okružnog suda u Užicu izvršio je uviđaj na licu mesta. Međutim, nadležni organi nisu sproveli više nijednu istražnu radnju kako bi otkrili počinioce ovog zločina, podsećaju u Fondu za humanitarno pravo i ukazuju da su još 2006. godine Okružnom javnom tužilaštvu u Užicu podneli krivičnu prijavu protiv NN pripadnika Užičkog korpusa VJ, a nedugo potom je ovo Tužilaštvo obavestilo FHP da je predmet prosleđen Tužilaštvu za ratne zločine Republike Srbije. Postupak po krivičnoj prijavi FHP-a se, 13 godina kasnije, i dalje nalazi u fazi predistrage.

FHP se 2007. obratio Republičkom javnom pravobranilaštvu radi sklapanja poravnanja sa državom Srbijom, ali nije dobio čak ni formalan odgovor.

Po tužbi FHP-a za naknadu štete, Viši sud u Beogradu doneo je 2013. godine presudu kojom je utvrdio odgovornost države Srbije za ratni zločin u selu Kukurovići. Sud je utvrdio da su se pre napada jedinice Užičkog korpusa VJ nalazile u neposrednoj blizini sela, i da je u minobacačkom i pešadijskom napadu na Kukuroviće tog dana uništena imovina mnogih meštana.

Međutim, Apelacioni sud je ovu presudu ukinuo i naložio novo suđenje. Novom presudom Višeg suda u Beogradu odbijeni su zahtevi tužilaca za naknadu materijalne štete, uz obrazloženje zastarelosti potraživanja. Ovu presudu je kasnije potvrdio i Apelacioni sud. Slučaj je pravno zatvoren odbijanjem ustavne žalbe protiv ove presude Apelacionog suda, a potom i odbacivanjem predstavke koju je FHP podneo Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.

Program za povratak izbeglih Bošnjaka

Jedini vid priznanja žrtvama napada na Kukuroviće ostvaren je 2012. godine, kada je na inicijativu Fonda za humanitarno pravo, Udruženja za zaštitu prava proteranih i raseljanih iz opštine Priboj i Sandžačkog odbora za zaštitu ljudskih prava i sloboda, Vlada Republike Srbije usvojila „Program za povratak izbeglih i raseljenih Bošnjaka iz opštine Priboj u periodu 1991 – 1999. godine“, sa jasnom porukom ”da se više nikada neće ponoviti proterivanje i iseljavanje njenih građana zbog pretnji, straha i objektivnih opasnosti po život kao što je bilo u slučaju sa građanima bošnjačke nacionalnosti iz opštine Priboj“. Programom je planirano da se popravi šteta i obeštete opljačkani građani iz Kukurovića i drugih pograničnih sela prema BiH, i da se stvore uslovi za održivi povratak i opstanak povratnika. U skladu sa Programom, isplaćene su novčane naknade na ime obnove stambenih i pomoćnih objekata za 54 porodice, i izgrađene su 22 montažne kuće. Novčanu nadoknadu i nove kuće još uvek čeka više od 150 porodica. Najveću prepreku povratku predstavlja nedovoljno razvijena infrastruktura, te otežano korišćenje montažnih objekata, budući da su izgrađeni bez građevinske dozvole zbog čega ne mogu biti priključeni na elektro mrežu.

Preuzeto sa portala Danas

Tagovi:

Podržali:

Pogledajte još...

Koristimo kolačiće radi prižanja boljeg korisničkog iskustva i funkcionisanja ove prezentacije u skladu sa Politikom privatnosti i Uslovima korišćenja.
This site is registered on wpml.org as a development site. Switch to a production site key to remove this banner.