Enes Bogilović i Mušan Džebo dobili su pravosnažne presude na Sudu u Beogradu, kojim je država Srbija obavezna da im isplati odštetu od oko 5.000 eura. Sud je, naime, utvrdio odgovornost Srbije za torturu i nečovječno postupanje pripadnika MUP-a nad Bošnjacima iz Žepe, koji su u logoru Šljivovica bili zatočeni 1995. i 1996. godine.
Postojanje logora na teritoriji Srbije nije nikakva tajna – od Stajićeva, Sremske Mitrovice, Niša, pa sve do Šljivovice i Mitrovog Polja. Brojni su bili pokušaji da se mjesta obilježe i da se naplate štete za pretrpljeno zlostavljanje. “Kod do sada pet pokrenutih postupaka u ime 21 bivšeg logoraša iz Šljivovice i Mitrovog Polja, ovo je prva pravosnažna presuda kojom se utvrđuje odgovornost Republike Srbije za tretman zarobljenika – logoraša u logoru Šljivovica”, ističe Sandra Orlović, direktorka Fonda za humanitarno pravo.
Sud je preinačio je presudu Prvog osnovnog suda u Beogradu navodeći da je taj sud paušalno poklonio vjeru iskazima svjedoka koje je predložila država. Među njima nisu bili logoraši. Obavezao je i državu da Bogiloviću i Džebi isplati odštetu u ukupnom iznosu od 600.000 dinara. Reparaciju za pretrpljenu fizičku i duhovnu bol, za strah nisu dobili.
Brojni slični slučajevi zapeli su na prvom koraku. “Fond za humanitarno pravo je u septembru 2011. podnio krivičnu prijavu protiv preko 50 pojedinaca – mnogi od njih s imenom i prezimenom – koji su bili pripadnici MUP-a Srbije i Državne bezbjednosti i koji su vršili zločine nad Bošnjacima zatočenim u logorima Šljivovica i Mitrovo Polje. Krivična prijava je bila zasnovana na brojnim izjavama svjedoka. Tužilaštvu za ratne zločine u toj krivičnoj prijavi smo dostavili kontakte svih tih ljudi. Oni su, naravno, izrazili spremnost da učestvuju u krivičnom postupku, međutim, Tužilaštvo je nakon oko godinu dana odbacilo našu krivičnu prijavu”, ističe Orlović.
Ni drugi korak nije urodio plodom jer je Ustavni sud procijenio da je Tužilaštvo u pravu. Sljedeći korak je Evropski sud za ljudska prava.
Čitav postupak trajao je sedam godina, ali ni tu se, nažalost, ne može staviti tačka. Naime, Republičko javno pravobranilaštvo je Vrhovnom kasacionom sudu podnijelo zahtjev za revizijom ove presude.
