Osumnjičeni N.M, A.G, M.B, A.D, B.M, J.P i D.P su bivši pripadnici Centra za obuku Jahorina MUP-a Republike Srpske.
Po nalogu Tužilaštva za ratne zločine, Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije, odnosno Služba za otkrivanje ratnih zločina, u utorak ujutro je lišilo slobode za sada sedam lica na različitim lokacijama u ovoj državi, zbog osnovane sumnje da su tokom rata u Bosni i Hercegovini počinili ratne zločine u Srebrenici.
“Profesionalno izvedenom akcijom pripadnika MUP-a, sedam osumnjičenih – N.M, A.G, M.B, A.D, B.M, J.P i D.P – sprovedeno je u Tužilaštvo”, navodi se u saopćenju Službe za odnose sa javnošću Tužilaštva za ratne zločine Srbije.
Jedan od uhapšenih, kako je danas objavila agencija AP, je i bivši komandant jedne od jedinica u Specijalnoj brigadi policije MUP-a Republike Srpske Nedeljko Milidragović. Kako navodi AP, Milidragović, poznat kao „Neđo kasapin“, sada je postao „uspješan biznismen u Srbiji“.
Sredinom jula 2012. godine, Sud BiH je potvrdio optužnicu protiv dvojice bivših oficira policije RS Nedeljka Milidragovića i Alekse Golijanina koji se terete za genocid počinjen nad Bošnjacima na području općine Srebrenica u ljeto 1995.
Bivši komandant jedne od jedinica u Specijalnoj brigadi policije MUP-a RS Milidragović i zamjenik komandanta Golijanin terete se za naređivanje masovnih likvidacija zarobljenih bošnjačkih muškaraca u zaštićenoj zoni UN-a Srebrenica i lično učestvovanje u njima.
Naredio ubistvo dječaka
Milidragović, kao komandant voda Centra za obuku na Jahorini, i Golijanin, kao zamjenik komandant voda u Centru, u razdoblju od 10. do 19. jula 1995. počinili su genocid, stoji u optužnici.
Milidragović je, kako se navodi u optužnici, 12. jula ubio muškarca bošnjačke nacionalnosti koji je bio invalid, te iz zarobljeničkog logora izdvojio grupu od 15 do 20 muškaraca i na obližnjoj poljani ih ubio.
Tužitelji navode da je Milidragović naredio likvidaciju oko 100 zarobljenika u skladištu Zemljoradničke zadruge u Kravici i ubio dvojicu zarobljenika koji su se predali na cesti između Bratunca i Konjević Polja.
Nakon zarobljavanja skupine od 50-ak Bošnjaka Milidragović je, kako stoji u optužnici, izdvojio dječaka u dobi između 10 i 13 godina i jednom vojniku izdao komandu da ga odvede i ubije. Ostalim zarobljenicima svezali su ruke i Milidragović ih je odveo u zarobljenički objekat, gdje im se gubi svaki trag.
Iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine navode kako su, tokom akcije u Srbiji, glavni tužitelji Bosne i Hercegovine i Srbije, Goran Salihović i Vladimir Vukčević, bili u stalnom kontaktu i koordinaciji.
Tužilaštvo za ratne zločine Srbije donijelo je naredbu za provođenje istrage protiv bivših pripadnika Centra za obuku Jahorina u sastavu Specijalne brigade MUP-a Republike Srpske, zbog postojanja osnovne sumnje da su na lokalitetu Kravice kod Srebrenice počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva.
“Ni zločinci i žrtve neće biti zaboravljeni”
Zamjenik srbijanskog tužitelja za ratne zločine Bruno Vekarić rekao je da je hapšenje sedam osoba, osumnjičenih da su počinili ratni zločin protiv civila na lokalitetu Kravice u Srebrenici, poruka da ni srebreničke žrtve, ali ni počinioci ratnih zločina neće biti zaboravljeni.
„Značaj današnje akcije, koju je policija izuzetno profesionalno izvela, je u tome što smo poslali jasnu poruku da ni srebreničke žrtve, ali ni počinioci potencijalnih ratnih zločina neće biti zaboravljeni. Reč je o jednom od najmasovnijih ratnih zločina, koji obuhvata više od 1.000 žrtava“, rekao je Vekarić.
Prema njegovim riječima hapšenje osumnjičenih je rezultat dobre regionalne saradnje, ali prije svega saradnje između MUP-a Srbije i Tužilaštva za ratne zločine.
„Formiran je zajednički istražni tim koji je rešio, rekao bih, prvi put u Srbiji slučaj ‘Srebrenica’, ako izuzmemo zločin ‘Škorpiona’, za koji su osuđeni na, uglavnom, maksimalne zatvorske kazne“, rekao je Vekarić.
Istraga u toku
Među žrtvama je više od 1.000 civila bošnjačke nacionalnosti, čiji su posmrtni ostaci identificirani u masovnim grobnicama na više lokacija, među kojima su Glogova 1 i 2 i Ravnice.
Više osoba osumnjičenih za ovaj zločin ranije je procesuirano u predmetima Tužiteljstva Bosne i Hercegovine, a protiv određenog broja osoba istraga je još u toku.
Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine navodi kako su, u okviru saradnje i pružanja pomoći kolegama iz Srbije, predstavnici porodica žrtava ratnih zločina, u svojstvu oštećenih, dali saglasnost pravosuđu Srbije za procesuiranje ovih osumnjičenih, što predstavlja jasan znak povjerenja i saradnje.
“Saradnja dva tužiteljstava se nastavlja, u pravcu procesuiranja ostalih počinitelja ovog i drugih ratnih zločina, u kojima je potrebna saradnja dva tužiteljstava za uspješno otkrivanje i procesuiranje počinitelja”, navodi se u saopćenju Tužiteljstva Bosne i Hercegovine.
Tužilaštvo za ratne zločine i MUP Srbije tragaju za još nekoliko lica za koja se pretpostavlja da su u državama regije.
Načelnik Opštine Srebrenica Ćamil Duraković je u izjavi za agenciju Anadolija pozdravio hapšenja u Srbiji.
Međutim, on je naglasio da je izvještajem Komisije Vlade bh. entiteta Republika Srpska utvrđeno da je blizu 20.000 osoba na direktan ili indirektan način bilo povezano sa zločinom u Srebrenici, koji je dobio kvalifikaciju genocida.
‘Ne vjeruju sudovima’
“To predstavlja sistematski zločin, što dokazuju i brojna hapšenja odgovornih ne samo u Srbiji, nego i širom svijeta. Ovo što se desilo u Srbiji, vezano za hapšenje sedam osoba osumnjičenih za zločine u Srebrenici, jeste korak naprijed, ali s obzirom na to da imamo 20.000 osoba na osnovu izvještaja Vlade RS-a, cijenimo da taj proces u životnom vijeku nas žrtava neće biti završen. Pozdravljam aktivnosti, s nadom da će biti nastavljene i da će svi odgovorni biti privedeni licu pravde. Ako se nastavi malo bržim tempom, moguće je postići značajnije rezultate”, ocijenio je Duraković.
Predsjednica Udruženja “Majke Srebrenice” Hatidža Mehmedović, komentirajući hapšenja, kazala je kako porodice žrtava “više ne vjeruju sudovima i suđenjima”.
“To je trebalo davno uraditi, samo što ne znamo kako će im biti suđeno. Mi više u sudove i ne vjerujemo, jer nagrađuju zločince. Mi znamo – prošlost ne možemo vratiti, naši se ne mogu živi vratiti, ali je sud trebao i prije bolje raditi kako bi mlađe generacije bile opominjane i kako bi zločinci odgovarali za zločine koje su počinili, jer to nisu bile životinje, nego ljudi. To je bio narod, zaštićen, a nezaštićen”, izjavila je ona za Anadoliju.
