Izvor: Vjesnik/HINA
»I u Srbiji i u Hrvatskoj postoje oni koji žele procesuiranje ratnih zločina. Mi imamo imena onih koji su nas zlostavljali u tim logorima, ali važno je da pravi krivci budu kažnjeni«, rekao je Zoran Šangut, predsjednik Udruge
Udruga Vukovar 1991. podnijela je u četvrtak Tužiteljstvu za ratne zločine u Beogradu kaznene prijave protiv nepoznatih osoba zbog ratnih zločina protiv civila i ratnih zarobljenika u logorima u Srbiji od listopada 1991. do kolovoza 1992. godine.
Predsjednik Udruge Zoran Šangut je na konferenciji za novinare održanoj u beogradskom Fondu za humanitarno pravo kazao da je kaznenu prijavu predao tužitelju za ratne zločine Vladimiru Vukčeviću i njegovom zamjeniku Veselinu Mrdaku, te da se ona odnosi na zločine počinjene u logorima Stajićevo, Srijemskoj Mitrovici, Begejcima, Nišu i Vojno-istražnom zatvoru u Beogradu, koji su ustanovljeni nakon početka agresije na RH i pada Vukovara u prosincu 1991. godine.
»I u Srbiji i u Hrvatskoj postoje oni koji žele procesuiranje ratnih zločina. Mi imamo imena onih koji su nas zlostavljali u tim logorima, ali važno je da pravi krivci budu kažnjeni, a da netko nevin ne završi iza rešetaka«, naglasio je Šangut, koji je i sam bio četiri i pol mjeseca zarobljenik u Srbiji. Rekao je da je tamo kad je preživio maltretiranja, bio svjedokom ubojstava i, kako je kazao, »u logore ušao sa 68, a izašao s 51 kilogramom«.
Šengut i Stanko Zadro, brat legendarnog Blage Zadre, kojem je u ratu i kasnije logorima stradalo 18 članova obitelji, posebno su naglasili čin Srbina Aleksandra Jeftića, koji je također kao branitelj bio zarobljen u Vukovaru zajedno s njima i koji je, zahvaljujući tome što ga je u logoru Stajićevo prepoznao jedan oficir tadašnje JNA, uspio spasiti ne samo sebe, nego i oko 150 ili 200 hrvatskih ratnih zarobljenika.
»Poslali smo još u prosincu 2005. godine prijedlog predsjedniku Stjepanu Mesiću da se Jeftiću dodijeli odlikovanje zbog toga, ali do danas nema odgovora«, kazali su Šangut i Stanko Zadro.
Zadro, koji je izrazito emotivno iznio priču o onome što je su sve preživjeli on i njegova obitelj tijekom nakon rata, kazao je da se nakon svega toga ipak odlučio vratiti u Vukovar, potisnuti sve ružno i »ne lijegati i ne ustajati s mržnjom«.
Udruga Vukovar 1991. novinarima je podijelila i knjigu »Ništa lažno« Predraga Matića Freda, koji je u srbijanskim logorima proveo više od četiri mjeseca.
Šagnut je rekao da nakon predaje kaznene prijave Udruga očekuje da na osnovu Sporazuma o suradnji tužiteljstava Hrvatske i Srbije, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) ubrzo srbijanskim kolegama dostavi dokumentaciju o ratnim zločinima u tim logorima koju je ono prikupilo.
U samoj kaznenoj prijavi, ne navode se imena onih koji su zarobljenike maltretirali i ubijali, ali po Šangutovim riječima, oni imaju 54 imena svojih krvnika, dok se u prijavi poimenično navodi više stotina imena žrtava, među kojima ima i oko tristo ubijenih.
Kako je na konferenciji kazala direktorica Fonda Nataša Kandić, vlasti u Srbiji nikad nisu priznale postojanje logora u Srbiji, kroz koje je 1991. i 1992. godine prošlo najmanje osam tisuća Hrvata, a potom i stotine Muslimana, nakon pada Žepe 31. srpnja 1995. godine.
»Logore je formirala tadašnja JNA, a njeni oficiri su vrlo dobro znali što to znači i koja prava po Ženevskoj konvenciji imaju ratni zarobljenici«, kazala je Kandić, dodajući da i Fond za humanitarno pravo i Udruga Vukovar 1991. godine moraju izvršiti pritisak na svoja tužiteljstva, kako bi ti teški zločini napokon bili procesuirani i krivci privedeni pravdi.
»Moramo utvrditi istinu, jer je to jedini način da budućim generacijama ostavimo pravu sliku o onome što se događalo u prošlosti i jedini način da spriječimo da se takvi zločini ikada ponove«, kazala je Nataša Kandić.
