Povodom Međunarodnog dana nestalih, Koalicija za REKOM poziva vlade iz post-jugoslovenskih zemalja da prekinu ćutnju o tajnim grobnicama, jer ona najviše doprinosi održanju javne kulture ćutnje o tome šta se dogodilo u prošlosti.
Koalicija upozorava da nepostojanje tela žrtava ima poguban učinak na stvaranje koherentne kulture sećanja na žrtve. Kada nema fizičkog prisustva mrtvih, posmrtnih ostataka, sahrane, tradicionalnih posmrtnih obreda i grobnih mesta, kako pamtiti mrtve? Nepostojanje tela uskraćuje porodicama i društvu fizički simbol sećanja na žrtve. To je onda kamen temeljac za održanje javne kulture ćutnje o teškom nasleđu prošlosti, odgovornosti i pravdi za žrtve.
Zbog toga, Koalicija za REKOM zahteva da prioritet u regionalnoj saradnji budu obelodanjivanje lokacija masovnih grobnica, ekshumacije, identifikacije i predavanje posmrtnih ostataka porodicama žrtava.
Činjenice
Prema podacima Međunarodnog komiteta Crvenog krsta (MKCK), tokom ratova na prostoru SFRJ nestalo je 34.883 osoba. Još uvek se traga za posmrtnim ostacima 12.656 osoba koje se vode kao nestale. Za 1.762 nestalih poznati su podaci o lokaciji grobnice, dok je sudbina 10.894 osoba i dalje nepoznata.
U Bosni i Hercegovini 8.603 osobe se i dalje vode kao nestale.[1] Republika Hrvatska još uvek traga za 2.282 osobe, nestale u periodu 1991–1995. godine.[2] Ukupan broj nestalih tokom sukoba na Kosovu je 1.771, prema MKCK, odnosno 1.842 prema podacima Fonda za humanitarno pravo. Podaci FHP-a pokazuju da je među nestalima Albanaca 1.326, a nestalih Srba, Roma i pripadnika drugih ne-albanskih etničkih zajednica 516.
[1] Od tog broja, prema podacima Komisije za nestala lica Vlade Republike Srbije, 96 osoba su državljani Srbije, a prema podacima FHP-a 131 osoba su državljani Srbije i Crne Gore.
[2] Prema podacima FHP-a, 66 osoba su u vreme nestanka bili državljani Srbije i Crne Gore.
