Dana 26. februara Međunarodni sud za pravdu (CIJ) izrekao je presudu na tužbu koju je Bosna i Hercegovina podnijela protiv Srbije za zločine počinjene tokom rata 1992-1995. godine
Sud priznaje da su srpski separatisti iz Bosne i Hercegovine odgovorni za genocid u Srebrenici (u julu 95.) te da su bosanski Srbi dobili mogućnost za djelovanje zahvaljujući prisnoj vezi između srpskih separatista iz Bosne i Hercegovine i Srbije, koja se ogledala u političkoj, materijalnoj i finansijskoj podršci. Pored toga, Međunarodni sud je ustanovio da je Srbija kršila Međunarodnu konvenciju za sprečavanje genocida time što nije spriječila masakr u Srebrenici niti uhapsila odgovorne za taj zločin.
Ipak, Sud ne slijedi do kraja svoju logiku ocjenjujuci kako je Srbija odgovorna samo za nesprečavanje etničkog čišćenja. U tom smislu je iznenađujuće da neki dokazni elementi dostavljeni Međunarodnom krivičnom Sudu za bivšu Jugoslaviju nisu dostavljeni i Međunarodnom sudu za pravdu, a oni bi samo potkrijepili dokaze o zločinima planiranim u Srbiji.
Iako je ta presuda prošla skoro neopaženo u francuskoj štampi, dozivljena je kao udarac u asocijacijama koja se u Bosni i Hercegovini i Srbiji bore za istinu o odgovornosti za masakre počinjene tokom rata 1992.-1995, te za izgradnju demokratskih zemalja koje poštuju funkcionisanje državne i međunarodne pravde.
Mi, akteri civilnog društva, koji radimo u korist onih koji na Balkanu još uvijek trpe posljedice rata, zabrinuti smo zbog ove presude kao i zbog njenih posljedica. Koliko god to bio bolan i dugotrajan posao, na dokazivanju pravde se mora raditi, a taj rad ne smije biti obojen geopolitičkim činjenicama. Rad na tome je potreban koliko izgradnji demokratske Srbije, toliko i izgradnji jedinstvene Bosne i Hercegovine kako bi se prevazišla konkurencija među lokalnim nacionalizmima. Ove zemlje imaju budućnost samo u regionalnoj dinamici, a asocijacije iz Srbije i Bosne i Hercegovine to vrlo dobro znaju i već danas grade mostove među asocijacijama susjednih zemalja. Njihova zajednička budućnost u Evropskoj zajednici gradi se kroz zapise o zajedničkoj istoriji, kroz zajedničku viziju o ovom ratu, te kroz priznavanje ratnih zločina i odgovornosti za njih.
Usljed toga, Evropska zajednica ne može bježati od svojih vlastitih odgovornosti. Dužzna je nastaviti sa postavljanjem zahtjeva Srbiji za hapšenje ratnih zločinaca, posebno Karadžića i Mladića, te njihovo izručenje Hagu. To mora ostati uslov za nastavak pregovora o potpisivanju sporazuma za stabilizaciju i povezivanje, što je prva etapa u integraciji u Evropsku zajednicu. Asocijacije će budno paziti na to.
11 asocijacija potpisnica iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Francuske :
CCFD (Comité catholique contre la faim et pour le développement (Francuska) – Association
Sarajevo (Francuska), Inicijativa mladih za ljudska prava (Srbija), Fond za humanitarno pravo (Srbija), Građanske inicijative (Srbija), Žene u crnom (Srbija), Forum NVO (Srbija), ESPO (Bosna i Hercegovina), Sunce na dlanu (Bosna i Hercegovina), Udruženje građana “Žene Srebrenice“ (Bosna i Hercegovina), Orhideja (Bosna i Hercegovina).
